Depresivna smrt

Depresija se svake godine granièi s jo¹ vi¹e glava u svim dobnim skupinama. I profesionalno aktivni odgovorni ljudi i starija djeca takoðer se suoèavaju s tim nedostatkom. Mnogi od njih su godinama bez znanja o bolesti, dok web stranica koristi razlièite metode borbe s posljednjim razornim mentalnim poremeæajem.

Lijeèenje depresije obièno se postavlja na psihoterapiju, koju farmakolo¹ka sredstva treba poveæati kako bi se poveæala uèinkovitost terapije. Mnogi ljudi ne shvaæaju da antidepresive mogu propisati samo lijeènici za rad u psihijatriji. Meðutim, dobar psihijatar u Krakovu, prije nego ¹to poène lijeèiti depresiju, mora dijagnosticirati bolest pravilno, ukljuèujuæi provoðenjem posebnih psihometrijskih testova i klasifikacijom simptoma koji omoguæuju procjenu depresivne epizode. Tek nakon dijagnoze bolesti i razdoblja njegove ozbiljnosti, psihijatar odreðuje sustav svog lijeèenja. Farmakolo¹ko lijeèenje se preporuèuje ne samo tijekom te¾ine simptoma bolesti, nego i èesto tijekom asimptomatskih razdoblja, buduæi da je depresija ponavljajuæa bolest. Trenutno kori¹teni antidepresivi prvenstveno slu¾e za stabiliziranje raspolo¾enja pacijenta, oslobaðanje od tjeskobe ili suicidalnih ideja. Na¾alost, pravilan izbor uèinkovitih lijekova ponekad traje jako dugo, jer pacijenti razlièito reagiraju na odreðene aktivne tvari. Farmakolo¹ka terapija vrlo èesto traje do zemlje pacijenta, uglavnom u uspjehu tzv endogena depresija. Osoba koja pati od recidivirajuæe depresije mora biti pod sustavnom brigom psihijatra koji ne samo da kontrolira stanje pacijenta, veæ je i najbolje sposoban procijeniti napredak operacije kao i moguæu potrebu za promjenom oblika terapije. Iako moderne antidepresive pokazuju poveæanu uèinkovitost, psihijatri preporuèuju paralelno kori¹tenje psihoterapije. Psihoterapija omoguæuje pacijentima da bolje prepoznaju recidive i ukazuju na metode suoèavanja u kritiènim trenucima.